Opis
Vraća li se zlatno doba stripa?
Bilo je prvo pitanje na koje smo moji kolege stripaši, da ne kažem po Alemovom – striperi, i ja trebali odgovoriti na nedavno organiziranoj tribini ili, drugačije rečeno, okruglom stolu o stripu na Umjetničkoj akademiji u
Osijeku. Budući da sam se baš ja prvi našao na meti, vjerujte mi, u prvi
mah nisam znao što odgovoriti jer zlatno doba stripa ipak je daleko iza
nas. To sam pomalo zatečeno i nespretno pokušao i obrazložiti jer zlatno
doba ovog medija mi stariji ljubitelji uvijek povezujemo sa svojom mladošću. Pritom mi je u sjećanje došla slika novinskih kioska pretrpanih šarenim izdanjima crtanih i pisanih romana, kako smo ih mi tada zvali.
Po završetku ove tribine još sam nekoliko dana razmišljao o tom pitanju
i što bi danas mogla značiti renesansa ili zlatno doba stripa. Na pamet
mi je odmah pala misao o povratku naziva crtani roman jer, eto, nekom
je na pamet palo da je strip u novije vrijeme postao previše ozbiljan pa
mu više ne pristaje taj smiješni naziv comics. Zato mu je trebalo dati novi,
artistički naziv pa smo tako dobili graphic novel – grafički roman, odnosno
povratak starom imenu crtani roman. Ta „ozbiljnost“ modernog stripa, genijalni autori i njihova izvanredna djela možda su povratak ovog medija na velika vrata i njegovo novo zlatno doba. Naravno, pri tom ne mislim na
velike naklade kao nekada i masovno čitateljstvo nego ravnopravnost s
drugim umjetnostima, dostupnost u knjižarama i knjižnicama, brojne rasprave i tribine, o njemu se uči na akademijama, pišu se diplomski radovi i doktorati. Može li se sve ovo onda nazvati zlatno doba stripa ili ako hoćete
crtanih romana?
O ovom će se, bez sumnje, i dalje raspravljati, a mi se prebacimo na ovaj
časopis koji je svojim dugogodišnjim izlaženjem, nadam se, i sȃm zaslužan
da se na strip počne gledati drugačijim očima.
Kao i u svim dosadašnjim brojevima i u ovom broju Kvadrata naći ćete
niz zanimljivih priloga: vodeći intervju s Markom Dješkom kao i njegov
kratki strip Zmijska kula Kolođvar te razgovor s pomalo zaboravljenom i
kod nas nepoznatom talijanskom autoricom Annom Brandoli i njezinim
scenaristom Renatom Queirolom čiji serijal Rebeca doživljava, nakon dugo
godina, nova izdanja. Tu je i niz drugih zanimljivih tekstova naših stalnih
suradnika, pa tako Igor Gajin piše o monografskom izdanju Gačićeve Trilogije, Midhat Ajanović o strip adaptacijama, Tihomir Mraović nam predstavlja putnika kroz fantastične predjele iz mašte Juana Giméneza.
VinkoBarić nas vraća u vrijeme američkog underground stripa. O posljednjem
veličanstvenom djelu velikog Alana Moorea Prometeja piše nadahnuto Danijel Kuzmić, a naš, sada već stalni argentinski suradnik Facundo Vasquez predstavlja nam izvanrednog ali kod nas nepoznatog Jorgea Zaffina.
O novom otkriću hrvatske strip scene – Tomislavu Košti piše Josip Grozdanić. Tu je, naravno, i Marko Fančović koji nam predstavlja jednog od najplodnijih europskih strip autora Michela Grega. I kad smo već kod Marka,
moramo spomenuti da je nedavno primio vrijednu nagradu na Grossman festivalu stripa i fantastike u Ormožu (Slovenija), dodijeljena mu je nagrada “Hudi mačak” za cjelokupni doprinos medijskoj sceni, što obuhvaća i njegovo pisanje za Kvadrat. I konačno, u ovom broju donosimo i prilog o prvoj suradnji dva genijalna strip autora Hectora Oesterhelda i Alberta Breccije na serijalu Sherlock Time.
Sljedećim, jubilarnim 50. brojem Kvadrat ulazi u 32. godinu izlaženja i možemo se samo nadati da ćemo još potrajati i gurati dalje, onako, usporeno slavonski, usprkos svim nedaćama koje nas u budućnosti čekaju
Recenzije
Još nema recenzija.